Kruženje materije 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 11

SEMINARSKI RAD ______________________________________________
Predmet: SOCIJALNA EKOLOGIJA
KRUŽENJE MATERIJE
KROZ FAKTORE SREDINE
SADRŽAJ
UVOD .......................................................................................... 3
1. KRUŽENJE MATERIJA (ciklusi)............................................. 4
1.1. Kruženje vode (hidrološki ciklus) ......................................... 4
1.2. Kruženje ugljenika ................................................................ 6
1.3. Kruženje azota ...................................................................... 7
1.4. Kruženje fosfora ..................................................................... 9
1.5. Kruženje sumpora ................................................................ 10
2. ZAKLJUČAK ......................................................................... 11
3. LITERATURA ...............……….…………………………….. 12
U V O D
Sve što postoji u nama, oko nas i mi sami – predstavlja materiju. Svaka stvar, hemijska ili fizička, sve je materija. Materija se ne može stvoriti ni iz čega, ni uništiti, već prelazi iz stanja u stanje, kreće se. Kroz živu i neživu prirodu materija neprestano kruži. Kruženje materije kao opšta zakonitost prirode prema kojoj se materija ne uništava, nego stalno kruži mijenjajući svoj oblik. Svi hemijski elementi bivaju absorbovani i od strane živih bića, prolaze kroz niz različitih organizama, da bi najzad bili vraćeni u okolnu sredinu. Odatle ih živa bića ponovo uzimaju i njihovo kruženje se i dalje nastavlja.
Kruženje materija (ciklusi)
Unutar biosfere postoje dva tipa kruženja materija odnosno elemenata u okviru tih materija:
gasni tip kruženja čiji je glavni rezervoar vazduh za određene elemente, kao što je ugljenik, kiseonik i azot.
sedimentacioni tip sa tlom odnosno stijenama kao glavnim rezervoarom (fosfor, sumpor, jod).
Za prvi tip karakteristična je ravnomjerna disperzija, dok kod drugog tipa moguće je da koncentracije elemenata budu neravnomjerno raspoređene, a česta su variranja sezonskog karakera.
Kruženje vode (hidrološki ciklus)
Voda je najobilnije zastupljena komponenta biosfere. Javlja se u tri agregatna stanja:
vodene pare u atmosferi
površinskih (mora, jezera, rijeka, močvara)
podzemnih voda i lednika.
Najveći deo od ukupne vode otpada na mora i okeane 97%, slana voda je pretežno raspoređena na južnoj hemisferi, tako da se iz ovoga vidi da je količina slatke vode, koja je od najvećeg interesa za čoveka, ograničena.
Prosječno 70% težinskog sastava živih organizama čini voda.
Funkcije vode su mnogostruke i mogu se svesti na sljedeće:
voda kao geološki faktor taloženjem, erozijom i dr. vaja i mijenja lik zemljine kore
kao modelator klime voda uobličava dnevno noćne varijacije temperature
oslobađanjem toplote voda funkcioniše kao termoregulaciona poluga (na pr. oslobađanje toplote tijela putem znoja)

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com

 

 

besplatniseminarski.net Besplatni seminarski Maturski Diplomski Maturalni SEMINARSKI RAD , seminarski radovi download, seminarski rad besplatno, www.besplatniseminarski.net, Samo besplatni seminarski radovi, Seminarski rad bez placanja, naknada, sms-a, uslovljavanja.. proverite!